Sažetak
Načini komunikacije i provođenja kampanje tijekom prosvjeda igraju ključnu ulogu u demokraciji i mogu dovesti do promjene režima, no na prosvjede se gleda kao na sekundarne izborne aktivnosti. Ovaj se rad bavi tom neravnotežom usredotočujući se na prosvjede #Rezist u Rumunjskoj 2017. godine. Potaknuli su ih pokušaji Vlade da pomiluje političare koji su osuđeni za korupciju. Mladi Rumunji zauzeli su Trg pobjede ispred zgrade Vlade te zahtijevali odbacivanje zakona i poštivanje europskog prava. Kako bi se suprotstavili porukama Vlade koje su dominirale u provladinim medijima, prosvjednici su brzo razvili vlastite medijske kanale kako bi osigurali potporu. Prosvjedi su se širili diljem Rumunjske i dijaspore, a mlađa, poduzetnička klasa dobila je pozornost koja im je bila potrebna kako bi središte interesa stavili raspravu o kratkoročnim promjenama. Kroz intervjue s nekim od ključnih aktivista iz Rumunjske i dijaspore, kao i praćenjem razvoja antikorupcijske kampanje, prikazujemo ulogu društvenih medija u stvaranju emocionalnog naboja i osjećaja solidarnosti potrebnih za postizanje kratkoročnih ciljeva. Isto tako, naša analiza pokazuje, da kada se postignu kratkoročni ciljevi, kampanje koje okupljaju „univerzalce koji probleme rješavaju na internetu“ mogu postati slabije. Stoga ovaj rad nudi uravnoteženu perspektivu internetski posredovanih društvenih pokreta. Naša studija služi kako bi istaknulo da prosvjedi mogu proisteći iz emocionalne snage bijesa, kako se građani mogu mobilizirati oko jasno postavljenih ciljeva koji mogu prerasti u društveni pokret, ali se zatim bore kako bi stvorili mnogo razvijeniji društveno-politički program.
